Komisija za ljudska prava i ravnopravnost (The Human Rights and Equal Opportunity Commission) osnovana je 1986. godine od strane australijskog Parlamenta.

Mi smo nezavisno ustavno tijelo i odgovaramo Parlamentu preko državnog pravobranioca.

Komisija je kolektivno tijelo sastavljeno od predsjednika i pet povjerenika. Tri osobe trenutno obavljaju funkciju povjerenika.

Uvaženi John von Doussa, državni advokat
Predsjednik

Pru Goward
Povjerenik za polnu diskriminaciju i povjerenik odgovoran za starosnu diskriminaciju

g. Tom Calma
Povjerenik za socijalnu pravdu i vršilac dužnosti povjerenika za rasnu diskriminaciju za Aboridžine i Torres Strait Islander

Mr Graeme Innes AM
Povjerenik za ljudska prava i vršilac dužnosti povjerenika za diskriminaciju onesposobljenih osoba

Odgovornosti komisije ukljucuju:

• stvaranje svijesti o Ijudskim pravima u javnosti i edukaciju
• razmatranje žalbi vezanih za diskriminaciju i kršenje Ijudskih prava
• pridržavanje Ijudskih prava
• razvoj politike i zakonodavstva.

To postižemo:

• rješavanjem žalbi vezanih za diskriminaciju ili kršenja ljudskih prava prema federalnim zakonima,
• provodenjem javnih istraga o pitanjima od nacionalne važnosti, kao što su nasilno uklanjanje urodenicke djece iz njihovih porodica i prava djece u imigracijskim prihvatnim centrima,
• razvojem programa i resursa za edukaciju o ljudskim pravima u školama, na radnim mjestima i u zajednici,
• davanjem savjeta kako bi pomogli sudovima u slucajevima koji ukljucuju nacela o ljudskim pravima,
• davanjem savjeta i pomoci parlamentima i vladama u razvoju zakona, programa i politika,
• poduzimanjem i koordinacijom istraživanja na podrucju ljudskih prava i diskriminacije.

Ljudska prava su ista za sve ljude svijeta - muškog i ženskog pola, mlade i stare, bogate i siromašne, bez obzira na naše porijeklo, mjesto stanovanja, bez obzira kako razmišljamo ili ono u što vjerujemo. To je ono što ljudska prava cini "univerzalnima".

Poštovanje ljudskih prava pomaže u izgradnji snažnog društva, zasnovanog na jednakosti i toleranciji u kojem svaka osoba ima pravo doprinijeti. Naravno, poštovanje naših ljudskih prava od strane drugih ljudi podrazumijeva odgovornost da i mi poštujemo njihova ljudska prava.

Diskriminacija se dogada u situaciji kada se neka osoba ili grupa Ijudi tretira sa manje uvažavanja od druge osobe ili grupe zbog dobi, rase, boje kože, nacionalne ili etnicke pripadnosti; pola ili bracnog stanja; onesposobljenosti; vjerskih i politickih uvjerenja, seksualne opredijeljenosti ili neke druge glavne karakteristike.

Diskriminacija se dogada kad se osobi uskrati mogucnost da slobodno i potpuno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima. To može ukljucivati uznemiravanje ili viktimizaciju na radnom mjestu; onemogucavanje fizickog pristupa zgradi ili sadržaju; uskracivanje roba i usluga; otežano pronalaženje odgovarajuceg smještaja i kuce/stana; ili nemogucnost uclanjivanja u sindikat.

Komisija je odgovorna za primjenu sljedecih federalnih zakona:

• Zakon o starosnoj diskriminaciji iz 2004. (Age Discrimination Act 2004)
• Zakon o diskriminaciji onesposobljenih osoba iz 1992. (Disability Discrimination Act 1992)
• Zakon o rasnoj diskriminaciji iz 1975. (Racial Discrimination Act 1975)
• Zakon o polnoj diskriminaciji iz 1984. (Sex Discrimination Act 1984)
• Zakon o Komisiji za ljudska prava i ravnopravnost iz 1986. (Human Rights and Equal Opportunity Commission Act 1986)

Komisija takoder ima specificne odgovornosti prema:

• Zakonu o urodenickom pravu na zemlju iz 1993. (Native Title Act 1993), da izvještava o ostvarivanju i uživanju ljudskih prava urodenika u odnosu na pravo na zemlju (dužnost povjerenika za socijalnu pravdu i za rasnu diskriminaciju za Aboridžine i Torres Strait Islander)
• Zakonu o radnim odnosima iz 1996. (Workplace Relations Act 1996), o federalnim novcanim nagradama i jednakoj plati (vršilac je povjerenik za polnu diskriminaciju).

Zakon o Komisiji za ljudska prava i ravnopravnost iz 1986. (The Human Rights and Equal Opportunity Commission Act 1986) daje odgovornost Komisiji povezano sa sljedecim instrumentima ljudskih prava ratificiranima u Australiji: Medunarodni ugovor o gradanskim i politickim pravima (ICCPR), Konvencija (ILO 111) Medunarodne organizacije rada o diskriminaciji na podrucju zapošljavanja i zanimanja, Konvencija o pravima djeteta, Deklaracija o pravima djeteta, Deklaracija o pravima onesposobljenih osoba, Deklaracija o pravima mentalno zaostalih osoba i Deklaracija o eliminaciji svih oblika netolerancije i diskriminacije zasnovanim na religiji ili uvjerenju.

Zakon o starosnoj diskriminaciji, Zakon o diskriminaciji onesposobljenih, Zakon o rasnoj diskriminaciji i Zakon o polnoj diskriminaciji zasnivaju se na medunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i konvencijama ratificiranima od strane Australije. Ti zakoni štite ljude od diskriminacije ili uznemiravanja na radnom mjestu i u razlicitim segmentima javnog života zbog njihove dobi, rase, boje kože, porijekla ili nacionalne ili etnicke pripadnosti, pola, trudnoce, bracnog stanja ili onesposobljenosti.

Osobe mogu da upute Komisiji žalbu zbog diskriminacije. Žalba se pocetno ocjenjuje kako bi se utvrdilo da li se može istražiti prema zakonima za koje Komisija ima odgovornost. Žalba se zatim razmatra kako bi se donijela odluka o tome treba li žalbu okoncati ili postoji mogucnost uspješnog posredovanja.

Posredovanje je postupak kojim Komisija povezuje strane, odnosno osobu koja podnosi žalbu i osobu ili organizaciju protiv koje je žalba podnesena, kako bi one pokušale da se dogovore po pitanju žalbe. Posredovanje je povjerljiv postupak u kojem se objema stranama daje mogucnost da razgovaraju o spornim pitanjima i postignu sporazum. Mnoge žalbe uspješno su riješene posredovanjem.

U slucaju da žalba ne može da bude riješena posredovanjem, ona ce biti okoncana od strane Predsjednika. Osoba koja podnosi žalbu može da uputi žalbu Federalnom sudu ili Federalnoj sudackoj upravi za donošenje odluke. Komisija se takoder bavi žalbama zbog diskriminacije na radnom mjestu i kršenja ljudskih prava prema Zakonu o Komisiji za ljudska prava i ravnopravnost .

Ovaj zakon pokriva:

• navodno kršenje Ijudskih prava od strane Federalne vlade (npr. ministarstva Federalne vlade) kao što je prihvaceno medunarodnim standardima
• diskriminaciju na radnom mjestu na razlicitim osnovama, kao što su religija, seksualna opredjeljenost, politicko mišljenje, sindikalna aktivnost i policijski dosje.

Žalbe podnesene u skladu s ovim zakonom mogu takoder biti riješene posredovanjem izmedu strana. Ako žalba ne može da se riješi posredovanjem, a nije prekinuta iz drugih razloga predvidenih zakonom, Komisija podnosi izvještaj federalnom Parlamentu u kojem iznosi kljucna sporna pitanja i svoju preporuku na koji nacin treba da se riješi ta žalba. Takve žalbe nemaju nikakva zakonska prava za provodenje.

Jedna od centralnih funkcija Komisije je podizanje svijesti o ljudskim pravima u Australiji, od škola do firmi i industrije, od lokalnih udruženja do vlade. To ukljucuje i podizanje svijesti o ljudskim pravima i odgovornostima u skladu sa federalnim zakonima protiv diskriminacije.

Kljucna poruka svih naših edukacijskih programa je ta da je eliminisanje diskriminacije i uznemiravanja nužan korak kako bi se osiguralo tolerantno i ravnopravno društvo u kojem svi Australijanci mogu da ostvare svoja prava.

Kako bi doprijela do što je moguce više ljudi Komisija:

• radi s uciteljima i dacima kako bi razvila nastavne jedinice povezane uz nastavni plan uz korištenje resursa na Internetu, CD-ROM-ova i DVD-a
• radi sa poslodavcima kako bi im dala informacije i resurse za smanjenje diskriminacije i uznemiravanja na radnom mjestu
• radi s lokalnim udruženjima kako bi osigurala informacije i resurse koje im mogu pomoci u njihovom radu
• radi s pripadnicima pravne profesije, održava seminare i objavljuje ažurirane publikacije o pravnim pitanjima s podrucja ljudskih prava
• domacin je konferencijama i priredbama kao što je godišnja ceremonija dodjele nagrada i medalje za ljudska prava.

Predsjednik i povjerenici takoder, kad god je to moguce, angažiraju medije kako bi promovisali i debatirali o važnim pitanjima u vezi ljudskih prava i diskriminacije.

Komisija ima opsežnu Internet stranicu kojom lako možete da se služite, a koja ukljucuje informacije i resurse za pojedince, škole, poslodavce i lokalna udruženja. Takoder imamo veliki izbor publikacija.

Pristupite na Internet stranicu HREOC na adresi: http://www.humanrights.gov.au